Struktura

U sociologiji,kako klasičnoj tako i savremenoj,problem društvene strukure zauzima centralno mjesto i predstavlja jedno od najsloženijih pitanja sociološke misli uopće.To je zato što društvena struktura obuhvata sve elemente društva,sve vrste društvenih procesa i sve oblike i nivoe društvenih odnosa u njegovom historijskom trajanju i mijenjanju.Pojam društvene strukture je blizak pojmu društva,kao totalnom društvenom fenomenu,nije identičan s njim,ali se ni društvo ne može sociološki izraziti ,ni odrediti bez proučavanja i analize društvene strukture.

Struktura je osnovno i bitno svojstvo prirodnih i društenih pojava.Prirodne nauke proučavaju strukturu prirodnih,a društvene nauke strukturu društvenih pojava.Fizika proučava strukturu atoma,biologija strukturu organizma,hemija strukturu henijskih jedinjenja itd.Sociologija ne poznaje jedinstveno shvatanje i definiciju društvene strukture.Naprotiv,u njoj vladaju različita,pa ponekad i suprotna gledišta o ovom pitanju.Na to su utjecali razni faktori.Dosad su sse iskristalizirala dva osnovna pristupa i koncepta društvene strukture u sociologiji :

• teorija građanske sociologije

• koncepcija marksističkog pravca u sociologiji

Građanska sociološka teorija je razvila teoriju socijalne stratifikacije,a marksistička koncepcija je izgradila pojam klasne diferencijacije.Pokušaj savremene sociološke misli da da sintezu ovih koncepcija i razvije nov pogled na društvo i društvenu strukturu sačinjava značajan doprinos razvoju sociološke nauke,ali se nije ostvario zadovoljavajući rezultat u pogledu društvene strukture,kao ni u pogledu drugih bitnih kategorija sociološke nauke.Riječ struktura potječe od latinskog glagola struere -što znači graditi.Društvena struktura ,prema tome,izražava sastav društva,tj, činjenicu da je društvo sastavljeno od određenih dijelova.

Struktura nije samo neki jednostavani skup elemenata od kojih je društvo sastavljeno,nego predstavlja mnoštvo odnosa,relacija između integralnih dijelova društva,kao društvene cijeline,odnosno cijelinu tih odnosa,koja je dinamična jer pokazuje njen razvoj i kretanje.Opća struktura društva je zajednička za sve historijske forme društva,a strukture društveno-ekonomskih formacija imaju zajedničke i različite elemente,dok se strukture pojedinačnih društava najviše razlikuju.